Stigao alarm za kupače: Ove meduze su preplavile omiljene destinacije, jedna od najneugodnijih nalazi se u Hrvatskoj

Daleko najčešća vrsta meduze u Baltičkom i Sjevernom moru je uhata meduza (Aurelia aurita). Pojavljuje se uglavnom tokom ljeta i rane jeseni, a u nekim godinama može se vidjeti u velikim skupinama, poznatima kao cvjetanje meduza.

Prepoznatljiva je po četiri prstenasta spolna organa u središtu svog prozirnog klobuka. Oni podsjećaju na male uši, po čemu je ova vrsta i dobila ime. Klobuk joj ima promjer od oko 5 do 40 centimetara, dok pipci mogu biti dugi od nekoliko centimetara do oko jednog metra, piše Euronews.

Za ljude se uhata meduza smatra uglavnom bezopasnom jer njene žarne ćelije obično izazivaju tek blagu iritaciju kože. Međutim, u Baltičkom i Sjevernom moru živi i lavlja meduza (Cyanea capillata). Poznata je i kao žuta žarnjača, a stanovnici obale često je nazivaju "vatrenom meduzom".

Njeni dugi pipci mogu izazvati bolne opekotine, a čak i odvojeni pipci neko vrijeme zadržavaju sposobnost žarenja. U poređenju s uhatom meduzom, znatno je veća – promjer klobuka iznosi oko 20 do 50 centimetara, dok pipci mogu doseći dužinu od 10 do čak 30 metara.

Vatrena meduza mnogo je češća u Sjevernom nego u Baltičkom moru jer preferira hladniju i slaniju vodu.

Redovno se može vidjeti uz obale njemačkih otoka Sylt, Amrum, Norderney i Istočnofrizijskih otoka, kao i u sjevernom Atlantiku te uz obale Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Islanda. Nalazi se i uz obale Španije, Francuske, Italije, Grčke, Hrvatske i Turske.

Meduze u Sredozemnom moru: Neke su bezopasnije od drugih

Turisti koji se kupaju u Sredozemnom moru mnogo češće sreću druge vrste žarnjača.

Ljubičasta meduza (Pelagia noctiluca) smatra se jednom od najneugodnijih vrsta za kupače u Sredozemlju. Najčešće se pojavljuje u zapadnom dijelu Sredozemnog mora, uz obale Španije, Francuske i Italije, ali i u Jadranu (uključujući područje uz Hrvatsku i Crnu Goru), Egejskom moru, dijelovima istočnog Sredozemlja te uz sjevernoafričku obalu. Ova upečatljiva meduza najčešće je ljubičaste, ružičaste ili crvenkaste boje, a promjer klobuka iznosi između pet i 15 centimetara. Njeni dugi i tanki pipci mogu biti dugi nekoliko metara. Dodir s njima može izazvati žareću bol, crvenilo kože, koprivnjaču i dugotrajan svrbež. Osobe s osjetljivijom kožom mogu imati i jače reakcije.

Ljubičasta meduza ime duguje svojoj sposobnosti slabe bioluminiscencije – u mraku može emitovati nježan sjaj.

Još jedna upečatljiva vrsta u Sredozemnom moru je kompasna meduza (Chrysaora hysoscella). Ima žućkastosmeđi klobuk s karakterističnim prugama koje podsjećaju na ružu kompasa te duge pipke. Često se može vidjeti uz obale Španije, Italije, Grčke, Turske i u Jadranu.

Dodir s njenim pipcima može biti bolan, ali simptomi su uglavnom blaži nego kod ljubičaste meduze. U Sredozemnom moru živi i bačvasta meduza (Rhizostoma pulmo), jedna od najvećih vrsta meduza na tom području. Njen klobuk može doseći impresivan promjer od čak 60 centimetara. Uprkos veličini, obično nije posebno opasna za ljude jer su njene žarne ćelije relativno slabe. Kontakt s njom najčešće ne izaziva nikakve tegobe ili uzrokuje tek blagu nelagodu.

Zbog svog impresivnog izgleda i mirne naravi, bačvasta meduza često se naziva "nježnim divom" Sredozemnog mora.

Šta učiniti ako vas opeče meduza?

Ako vas opeče meduza, zahvaćeno područje ne biste smjeli trljati ni češati jer to može aktivirati dodatne žarne ćelije. Kožu treba nježno isprati morskom vodom, a vidljive pipke pažljivo ukloniti pincetom ili plastičnom karticom.

Kod povreda uzrokovanih meduzama treba izbjegavati slatku vodu jer ona može aktivirati žarne ćelije koje još nisu ispustile otrov. Zbog razlike u koncentraciji soli između slatke i morske vode dolazi do osmotskih promjena u ćelijama, zbog čega one mogu otpustiti još više otrova u kožu. To može pojačati bol i pogoršati reakciju kože.

Za ublažavanje boli zahvaćeno područje može se uroniti u toplu, ali ne prevruću vodu (oko 40 do 45 °C) na 20 do 45 minuta ili se mogu primijeniti topli oblozi.

Također treba izbjegavati alkohol i urin jer mogu pogoršati simptome. Ako se pojave otežano disanje, oticanje, jaka bol, vrtoglavica, problemi s cirkulacijom ili drugi ozbiljni simptomi, potrebno je odmah potražiti ljekarsku pomoć.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad